Novim izmjenama Zakona o energetici, koje su trenutno na javnoj raspravi, Vlada planira da nastavi da pomaže vlasnike malih hidroelektrana (mHE) čak i nakon što se ispune nacionalni ciljevi o udjelu takozvane „zelene energije“ u ukupnoj potrošnji na nivou države, ocijenili su iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). Važeći zakon, kako su naveli, predviđa da status povlašćenog proizvođača energije, osim dobijanja naknade za podsticanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, podrazumijeva i garanciju da će njihova kompletna proizvodnja struje biti otkupljena od strane države.
– Ove mjere su u Vladi i ministarstvu do sada pravdali usklađivanjem sa relevantnim EU direktivama koje se odnose na energiju iz obnovljivih izvora, a dužinu njihove primjene vezivali za dostizanje nacionalnih ciljeva u toj oblasti – kazali su iz MANS-a za „Dan”.
Međutim, kako su istakli, predloženim izmjenama zakona Vlada otvara mogućnost da se privilegovani otkup struje nastavi čak i onda kada vlasnici malih hidroelektrana izgube status povlašćenih proizvođača, odnosno kada budu dostignuti pomenuti ciljevi iz Strategije za razvoj energetike.
– Bez obzira na ispunjenost uslova iz stava 3 ovog člana (uslovi za privilegovane proizvođače), kao podsticajna mjera za korišćenje obnovljivih izvora energije i visokoefikasne kogeneracije može se primijeniti obavezni otkup električne energije po tržišnim uslovima – piše u predlogu izmjena Zakona o energetici, koje je pripremilo Ministarstvo ekonomije.
– Ovo će u praksi značiti da će država biti obavezna da od vlasnika mHE kupuje struju čak i onda kada energetski sistem Crne Gore ostvaruje suficit, što će vlasnicima malih hidroelektrana osigurati stabilan prihod i ostvarivanje profita, čak i onda kada je potražnja za njihovom strujom manja – poručili su iz MANS-a.

Prema njihovim riječima, uvođenje ovakve odredbe za vlasnike mHE koji formalno neće imati status povlašćenog proizvođača, u suprotnosti je i sa Zakonom o zaštiti konkurencije koji upravo ovakvo postupanje prepoznaje kao povredu konkurencije na tržištu. To je prepoznato i u pregovaračkom poglavlju 8 – konkurencija, jednom od poslednjih koje je Crna Gora otvorila.
– Osim toga, kao što je već poznato, zakonom se zadržavaju sve ostale podsticajne mjere čija primjena je do sada dovela do značajnih šteta po stanje životne sredine na sjeveru Crne Gore i kvalitet života u lokalnim zajednicama u kojima su građene male hidroelektralne, dok su koristi bile rezervisane samo za njihove vlasnike i mjere se milionima eura koje građani plaćaju preko svojih računa za struju. Dosadašnja primjena ovih mjera je pokazala i da male hidroelektrane nisu projekti od javnog interesa, ali i da su upravo podsticajne mjere na kojima Vlada nastavlja da insistira i u novoj verziju zakona, dovele do pravog procvata ove vrste biznisa – zaključili su iz MANS-a.
Dosadašnja istraživanja MANS-a su pokazala da je posao sa mHE okupio dominantno krug ljudi koji je povezan sa vladajućom partijom i aktuelnim predsjednikom države Milom Đukanovićem, te da je sve što je do sada rađeno na zakonskom okviru u ovoj oblasti išlo naruku vlasnicima malih hidroelektrana, dok je trpio javni interes.
– Nema sumnje da su i nove mjere koje sada Vlada predlaže usmjerene na, po svaku cijenu, očuvanje privilegija koje sada uživaju vlasnici malih hidroelektrana, te obezbjeđivanje da, mimo uslova koje propisuje slobodno tržište, nesmetano nastave da ubiraju enormni profit – poručili su iz te NVO.
Vlasnici mini-hidroelektrana koji imaju status povlašćenog proizvođača su, između ostalih, firme Hidroenergija Montenegro, Sinerdži, Igma enerdži, Kronor, Hidro Bistrica, Nord enerdži i od 24. aprila BB hidro. Suvlasnik firme BB hidro je Blažo Đukanović, sin Mila Đukanovića, dok je jedan od vlasnika u firmi Sinerdži Vuk Rajković, Đukanovićev kum.
Firmama koje imaju povlašćen status zagarantovan je otkup svakog proizvedenog kilovat-sata struje po podsticajnoj cijeni, koja je znatno veća od tržišne. Podsticaji se plaćaju preko računa za struju, kroz stavku OIE1 i OIE2, a plaćaju ih država, kroz akcize na ugalj, građani i privreda. Na godišnjem nivou vlasnici mHE dobijaju više miliona eura podsticaja.

D.M.

---

Ministarstvo ekonomije da povuče zakon
​Iako je prošle godine premijer Duško Marković, nakon što se dio lokalnih zajednica pobunio protiv izgradnje elektrana, najavio reviziju politika u ovoj oblasti, nove mjere koje se sada predlažu pokazuju da će njegova Vlada ostati na strani vlasnika malih hidroelektrana, istakli su iz MANS-a.
– Postojeći Zakon o energetici je od samog usvajanja predstavljao okvir za ostvarivanje privatnih, a na štetu javnog interesa. Predložene izmjene ne prave otklon od te prakse i kao takve su apsolutno neprihvatljive. MANS zato poziva Ministarstvo ekonomije da povuče predložene izmjene zakona i uskladi ih sa onim što je javni interes, u prvom redu kada je u pitanju plaćanje naknade vlasnicima malih hidroelektrana, ali i kada su u pitanju dodatni ustupciji koje je Vlada, evidentno, već spremna da im obezbijedi – poručili su iz MANS-a.


Razgranata mreža partijskog uticaja
MANS je ranije objavio istraživanje koje je pokazalo da je gotovo polovina vlasnika malih elektrana, te onih koji su dobili koncesiju za eksploataciju vodnog potencijala, povezana sa vladajućim DPS-om i njenim prvim čovjekom i aktuelnim predsjednikom države Milom Đukanovićem. Podaci koje je MANS tada objavio govore da je porodica Đukanović, prema informacijama MANS-a, u posao sa strujom ušla sa dvije koncesije, koliko je dobila kompanija Đukanovićevog sina Blaža. Podaci su tada pokazivali da je isti broj koncesija dobio i Đukanovićev brat od ujaka, Milovan Maksimović, a u poslu je bio i Đukanovićev kum, Vuk Rajković, povezan sa kompanijom koja je dobila koncesije za još četiri elektrane.

Osim porodice, u posao sa strujom su se, prema podacima do kojih je došao MANS, uključili i poslovni partneri bivšeg premijera, pa su tako koncesije za više elektrana dobile kompanije koje su povezane sa Tomislavom Čelebićem, ali i sa Olegom Obradovićem, jednim od ključnih aktera afere „Telekom”. Konzoricijum u kome se nalazi Oleg Obradović gradiće i najveći broj elektrana, pa je pored šest, koje su trenutno u funkciji, dobio koncesije za još 13.
Pored toga, Vlada je omogućila gradnju dvije elektrane firmi u vlasništvu supruge Nenada Mićunovića, sinovca kontroverznog nikšićkog biznismena Branislava Mićunovića.